Povratak

Crkva sv. Helene u Podpeči

U crkvi sv. Helene, moguće je vidjeti prikaz svetice koji je tijekom srednjeg vijeka rijedak slučaj u crkvenoj umjetnosti.

Adresa:

Pogledaj na mapi

Audio vodič:


Kako doći:

Na staroj cesti Kopar – Črni Kal, nekoliko kilometara prije Črnoga Kala, u Krnici, skrene se za Predloku, zatim Brezovicu i Podpeč.

Automobilom krenemo iz Kopra županijskom cestom do Bertoka. Na prvom kružnom toku skrenemo lijevo, a na drugom kružnom toku desno. Iz Bertoka nastavljamo put prema talijanskoj granici. Na velikom kružnom toku kod Dekana skrenemo lijevo u smjeru Dekana. Nastavljamo županijskom cestom kroz sela Dekani, Cepki i Rižana. Nakon sela Rižane skrenemo desno prema Ljubljani. Nastavljamo voziti cestom i na prvom raskrižju skrenemo desno i pratimo cestu koja nas vodi kroz Predloku, Loku, Bezovicu, sve do Podpeča. Automobil možemo parkirati u samome središtu sela, i to na glavnom trgu pri zidnoj stijeni. Potom se kroz najbližu seosku ulicu spustimo kroz selo i dođemo do željezničke pruge, koju prijeđemo podvožnjakom. Odmah nakon toga pred sobom ćemo vidjeti crkvu sv. Helene.

Napomena:

Ključ crkve nalazi se na kućnim brojevima 8 i 26.

U svojoj jezgri podpečka je crkva sv. Helene još srednjovjekovna, iako je prezbiterij nastao 1640. godine, a i lađa joj je barokizirana.
Sačuvani ostaci fresaka zbog izgradnje željezničke pruge 1966. godine bili su skinuti, čiji se jedan dio čuvao u koparskom, a drugi u ljubljanskom muzeju da bi nedavno oba fragmenta bila vraćena na izvorno mjesto. U Sv. Heleni susrećemo radionicu Ivana iz Kastva, čiji su radovi pronađeni i u hrastovljanskoj crkvi kao i u onoj u Božjem polju.
Sačuvani fragmenti svjedoče da je gornji pojas na sjevernom zidu bio posvećen kristološkom ciklusu. Na gornjem dijelu južnog zida nalazio se ciklus prizora iz legende o zaštitnici crkve, Sv. Heleni koji je rijedak primjerak. Iz Kristova ciklusa sačuvani su fragmenti Raspeća i Poklonstva kraljeva koji su također neuobičajeni, a na borduri između oba prizora bila je upisana godina 1489., koja je do danas izblijedila. U nišama ispod ovih prikaza susrećemo svetice karakterističnih fizionomija na čije ćemo blizanke naići u Hrastovlju i Božjem polju. Budući da su grafički listovi njemačkih i nizozemskih majstora u to vrijeme služili kao predlošci i bili inventar svake kasnogotičke slikarske botege, nije neobično da su i podpečke slike stvarane prema ovim uzorima.